Koje su krucijalne vrijednosti koje leže u samoj ideji o ljudskim pravima? Odgovor bi bio da je prva ljudsko dostojanstvo, a druga jednakost. No, ovo nikako ne znači da smijemo kreirati svojevrsnu zabludu da se ljudska prava shvataju kao definisanje temeljnih standarda koji su potrebni za život u dostojanstvu; a posebno ne da se njihova univerzalnost izvodi iz fakta da su, makar u ovom pogledu, svi ljudi jednaki.
Ako se osvrnemo na definicije temeljnih pojmova na kojima počiva cijeli sistem ljudskih prava, tada moramo ukazati na pokušaje da se ti pojmovi riječima iskažu što je moguće kvalitetnije i sveobuhvatnije. Pa bi tako osnovni pojmovi imali sljedeće značenje:
- Sloboda
- Zbog toga što je ljudska volja važan dio ljudskog dostojanstva. Prisila da se nešto uradi protiv naše volje ponižava ljudski duh.
- Poštivanje drugih
- Zato što nedostatak poštivanja prema nekome znači da se ne cijeni nečija individualnost i suštinsko dostojanstvo.
- Nediskriminacija
- Zato što jednakost u ljudskom dostojanstvu znači da mi ne trebamo suditi o ljudima na osnovu beznačajnih fizičkih (ili drugih) karakteristika.
- Tolerancija
- Zato što netolerancija ukazuje na nedostatak poštivanja razlika; a jednakost ne označava (isti) identitet i uniformnost.
- Pravda
- Zato što ljudi jednaki u svojoj ljudskosti zaslužuju pravično postupanje.
- Odgovornost
- Zato što poštivanje prava drugih zahtjeva odgovornost za nečije postupke.
Osnovni principi ljudskih prava
Na drugoj strani nam ostaju principi koji su ideja vodilja kako bi države širom svijeta mogle u svoje sisteme unijeti iste vrijednosti. Prema tim principima imamo neotuđivost, nedjeljivost, međuzavisnost i međusobnu povezanost, te na koncu univerzalnost ljudskih prava.
Da su ljudska prava neotuđiva znači da ih ne možete izgubiti, jer su povezana sa ljudskim postojanjem. Samo izuzetno može postojati ograničenje ili suspenzija. Naime, ako je osoba proglašena krivom za počinjenje određenog krivičnog djela – takvoj se osobi može oduzeti sloboda.
Da su ljudska prava nedjeljiva, međuzavisna i međusobno povezana znači da su različita ljudska prava suštinski povezana, te da se ne mogu posmatrati odvojeno jedna od drugih. Nečije uživanje jednog prava zavisi od uživanja mnogih drugih prava, i niti jedno pravo nije važnije od ostalih.
Da su ljudska prava univerzalna znači da se ona jednako primjenjuju na sve ljude svuda u svijetu, i bez vremenskog ograničenja. Svaki pojedinac ima pravo da uživa svoja ljudska prava bez obzira na rasu, boju, pol, jezik, religiju, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijano porijeklo, rođenje ili drugi status.
Pravo na život; zabrana mučenja; pravo na slobodu i sigurnost; nema kazne bez zakona (nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege); pravo na pošteno suđenje; pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života; sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti; sloboda izražavanja; sloboda okupljanja i udruživanja; pravo na brak; pravo na djelotvoran pravni lijek i zabrana diskriminacije i druga prava opisana su u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim dodatnim protokolima, a proistekla upravo iz navedenih principa.
Foto: Mr Omega, www.flickr.com/people/mromega
Značaj čovjekove svijesti i volje u poštivanju ljudskih prava
Poštivanje navedenih prava zavisi prvenstveno od svijesti svakog čovjeka kao pojedinca. Kada smo naprijed rekli da nečije uživanje jednog prava zavisi od uživanja drugih prava, i da nijedno pravo nije važnije od drugih upravo smo aludirali na svijest svakog građanina. Sva pobrojana, kao i brojna druga prava čovjeka, ne može niko osporiti sve dotle dok njihovo poštivanje ne naruši prava neke druge osobe. Sloboda ne znači dakako tako široku slobodu koja će kršiti prava drugoga na život; sloboda izražavanja ne znači dakako pravo na klevetu niti pravo da bilo gdje, bilo javno ili privatno izjavite što vam volja bez osjećaja odgovornosti itd. Dakle, ljudska prava koliko god su apsolutna s moralnog stanovišta, nisu posve apsolutna sa stanovišta pozitivnog prava jer svako je pravo jedne osobe ograničeno pravom druge osobe.
Ono što treba da zaživi kao kolektivna svijest jeste da ljudska prava osnažuju pojedince i zajednicu u nastojanju da društvo doživi ostvarenje svih ljudskih prava. Jako važna je intencija da se sporovi rješavaju mirnim putem na osnovu vladavine prava, te u duhu ljudskih prava. Sporovi mogu nastati, i nažalost, realnost su jer, kao što smo rekli, ljudska prava mogu biti u sukobu jedna sa drugima; ona su ograničena pravima i slobodama drugih ili zahtijevima morala, javnog reda i opšteg blagostanja u društvu. Ali, to nas usmjerava ka zaključku da treba da radimo na razvijanju svijesti u pravcu korištenja svojih prava na način da se nikad ne zapostave i ista takva prava drugih, odnosno da se i prava drugih istinski ispoštuju. Znači da pojedinac ne smije da se zaustavi samo na toleranciji tuđih prava već da ide ka poštivanju istih u pravom smislu te riječi, svjesno i voljno.
Važno je naglasiti specifičnu ulogu obrazovanja, koja nikako ne bi smjela biti zanemarena. U tom smislu, nastavnik ili pedagog mogu promovisati odnose koji se zasnivaju na poštovanju i principima kao što su: dostojanstvo, sloboda, uzajamnost i sigurnost. Oni također mogu kroz svoj rad unijeti objašnjenja pravila ponašanja stavljajući ih u kontekst ljudskih prava. Nastavnici kroz obrazovanje mladih mogu objasniti i pravo na pristup informacijama i šta sve podrazumijeva sloboda izražavanja.
Foto: Aaron Brown, www.flickr.com/people/dietpoison
Ukoliko se djeci i mladima na adekvatan način i na vrijeme počne skretati pažnja na poštovanje drugog čovjeka, a sve kroz prizmu Univerzalne deklaracije i Evropske konvencije o ljudskim pravima, onda je za očekivati mnogo manji stepen kako maloljetničke delinkvencije, svakako i manji stepen teških kršenja ljudskih prava u svim oblicima, kasnije u njihovoj odrasloj dobi. Sve skupa vodi prema jednoj zajednici koja bi bila visokotolerantna, sa zdravim uslovima za suživot, čiji je stub zdrav i osvješten pojedinac.
Naravno, ne treba ispustiti iz vida činjenicu da su ljudska prava prevod prirodnih ljudskih prava u pozitivno pravo države. Ali, upravo poštivanjem ljudskih prava mogu biti proživljene vrijednosti koje ih temelje. Jednakopravnost se izražava poštivanjem svih članova društva. Uzajamnost je sama po sebi uključena u pojam jednakopravnosti. Obezbijediti svakome osjećaj sigurnosti, također je jako bitno. Ljudska prava proklamiraju svakome pravo na život i sigurnost. Svako ima pravo na zaštitu. Sigurnost je uslov koji omogućava ispunjavanje sloboda, a da se istovremeno ne ugrožava drugi.
Na koncu, vratiti povjerenje je onaj krajnje očekivani rezultat poštivanja prava drugih i korektnog i zadovoljavajućeg korištenja svojih. Ne zaboravite nikad da je važno sačuvati kako svoje, tako i tuđe dostojanstvo. „Dostojanstvo je lično osjećanje koje također svjedoči o priznavanju okruženja ili društva. Jedan dio sadržaja dolazi od samog pojedinca, svjesno ili nesvjesno, dok drugi pridaje značaj pažljivom slušanju drugih članova zajednice“.
Čovjek je kao ljudsko biće upućen na drugoga čovjeka. Svojim razvojem je dokazao da može prihvatiti brojna pravila koja će ga učiniti vrijednijim i dostojanstvenijim. Ponovo se vratimo na bonton. Možda će se nekome učiniti neprikladnim ovakvo poređenje, no u svojoj biti ono treba da apeluje na svijest i volju pojedinca. Kako smo usvojili određene preporuke ponašanja u javnosti, pri objedovanju, u poslu, u komunikaciji s ljudima tako isto možemo otići par koraka naprijed i svom ponašanju i gledanjima na život i ljude dati veću težinu, te svijesno činiti postupke koji će biti poštovanje sloboda, prava i dostojanstva drugih ljudi. Kako sami želimo biti poštovanja vrijedni, tako trebamo i drugima pružiti to zadovoljstvo. Budimo zajedno primjer da konvencija o ljudskim pravima nije samo proklamacija, već riječ kojoj smo svojim djelovanjem dali život, a svojim svakodnevnim ponašanjem pokazali da usvojene preporuke mogu biti istinski dio našeg bića.
Izvori
- Opšta deklaracija o ljudskim pravima
- Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
- Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
- Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
- Thomas Buergenthal: Međunarodna ljudska prava; Magistrat Sarajevo i Constitutional and Legislative Policy Institute (COLPI) Budapest, Sarajevo, 1998
- dr Vojin Dimitrijević, dr Milan Paunović i mr Vladimir Đerić, Ljudska prava – udžbenik, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 2004
- D. Mrđenović: Temelji moderne demokratije – izbor deklaracija i povelja o ljudskim pravima, Beograd 1989;
- www.dadalos.org
- www.informator.rs
- www.independentzenica.com.ba/nastava